Island Šolta

Otok u srednjodalmatinskom arhipelagu zapadno od otoka Brača; od kopna ga dijeli Splitski kanal, od drveničke otočne skupine Šoltanski kanal, a od Brača ga dijele Splitska vrata; 58,9 km2 (dug 19 km, širok do 5 km); 1448 stan.; najviši vrh Vela straža (237 m). U unutrašnjosti zapadnog dijela prostire se široko krško polje, koje je pod raznim kulturama. Klima je sredozemna; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 7,8 °C, a u srpnju 25,3 °C. Na sjeveroistočnoj obali, obrasloj gustim grmljem i izloženoj sjevernim vjetrovima (posebice buri), nalaze se najprostranije uvale Rogač i Nečujam. Uvale zapadne obale zaštićene su malom skupinom otočića i hridi; uvala Maslinica, izložena samo sjeverozapadnim vjetrovima, pogodno je sidrište i sklonište za manje jahte. Veća naselja (Grohote, Gornje Selo, Srednje Selo, Donje Selo) leže u unutrašnjosti otoka. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Uzduž otoka prolazi regionalna prometnica; trajektna pristaništa u uvalama Rogač, Nečujam, Stomorska.

Otok prvi put spominje Pseudoskilaks (IV. st.) pod imenom Olyntha. Rimljani ga nazivaju Solenta, a u splitskom statutu (XIV. st.) naziva se Solta. Na otoku ima tragova naselja iz pretpovijesnog doba (utvrda Gradac) i iz rimskog doba (Rogač, Grohote, Nečujam). Kad su Slaveni i Avari početkom VII. st. razorili Salonu, dio solinskih stanovnika prebjegao je na Šoltu. U srednjem vijeku otok su više puta napadali Omišani (1240.) i Venecijanci (1387. i 1418.). Srednjovjekovnih spomenika ima na lokalitetu Sveti Mihovil u grohotskom polju, u Donjem Selu, Nečujmu i Stomorici iznad Stomorske (benediktinski samostan). Poslije pada Klisa (1537.) otok naseljavaju bjegunci s kopna.

Sa gradom Splitom, od kojeg je udaljen 16 km (9 NM) povezan je trajektnim (60 min) i atamaranskim (30 min) linijama. Najveće bogatstvo Šolte je njezina djevičanska priroda. Poznata je po svojim lijepim plažama, uvalama, otočićima, žalima, stablima masline, smokve, rogača, raznovrsnoj ribi, začinskom, aromatskom i ljekovitom bilju... More oko otoka pruža idealne uvjete za ronjenje, ribarstvo i jedrenje. Šolta je poznata i po ruralnoj arhitekturi. Na otoku se nalazi više od 200 povijesnih nalazišta od mlađeg kamenog doba do najnovijih zbivanja (predpovijesne gomile, rimski mozaici i sarkofazi, ranokršćanska zdanja, seoski utvrđeni dvorovi).

Na sjeveroistočnoj obali nalaze se najprostranije uvale Nečujam te Rogač – glavna luka. Važnija mjesta na otoku Šolti su uvale Nečujam te Rogač (glavna luka), ribarska mjesto Maslinica te Stomorska, uvala Tatinja te sela Donje Selo, Srednje Selo i Gornje Selo. Glavno mjesto i središte otoka su Grohote.